Komunist je pripadnik komunističkog pokreta, koji pronosi ideje komunizma i nastoji ih provesti u djelo. Komunistom se deklarirao i pripadnik komunističke stranke, bez obzira na to koji su ga motivi navodili da se učlani, a i bez obzira na to je li ta partija pronosila ideje komunizma ili je pak - gotovo redovito u komunističkih partija na vlasti - provodila državni kapitalizam. Te stranke ni same nisu bile toliko bezobrazne da sustav koji su uspostavile nazovu komunizmom, znajući koliko se razlikuje od osnovnih komunističkih ideja, pa i Marxovih i Engelsovih (u znamenitom Manifestu Komunističke partije), nego su ga okrstile “realnim socijalizmom” ili na neki sličan način. Nisu dokidale eksploataciju proizvođača (bila je ublaženija u skandinavskom kapitalizmu nego u sovjetskom socijalizmu) nego su samo eksploatatora kapitalista zamijenile eksploatatorom birokratom koji nije znao biti ni uspješan kapitalist. I još su se konstituirale parareligijski, s obredima i inkvizicijom (koja je, logično, istrebljivala više svojih heretika nego protivnika).
S protivničkih strana, poglavito iz konkurentskih religija, komunizmom su prozvali to stanje (karikaturu i zator komunizma) - a komunistom svata koji je primjenjivao njihovu taktiku, što je treće, posve kompromitirano značenje pojma komunist.
U hrvatskome je “komunist” posuđenica, internacionalni latinizam, izveden iz latinskog pridjeva “communis” (zajednički), pošto je komunizam izvorno zagovarao zajedništvo, univerzalizam i internacionalizam međuljudskog bratstva u ravnopravnosti i suradnji.