Medvjed je sisavac iz reda zvijeri, pripadnik jedne od osam porodica od kojih u Hrvatskoj živi mrki medvjed (ursus arctos), najkrupnija hrvatska zvijer, koja naraste do dva metra u duljinu, do 1,25 metara u visinu i do 400 kg mase. Stoga ga je Nazor prikazao kao kneza naše zvjeradi u svome Medvjedu Brundu. Još davno prije toga unazočio se u hrvatskom folkloru i u usmenoj tradiciji. Brojni toponimi (od Medvednice do Medova Dôca) i još brojnija imena i prezimena, uz nadimke, svjedoče da je medvjed očigledno najprivlačnija životinja u našemu kolektivnom imaginariju - iako izaziva strah, pa i iskusni gorštaci izbjegavaju susret s njime, osobito s mečkom, veoma nervoznom kada štiti mlade. Medvjedići su veoma dražesni pa je lovački incident u Americi (kada su 1902 predsjedniku “Teddyju” Rooseveltu vezali medvjeda uz stablo da bi i on upucao nešto, što je kao vješt političar odbio) dao ideju Morrisu Michtomu da počne proizvoditi plišane medvjediće (nazvane po Rooseveltu “teddy bear”), dosad najpopularniju dječju igračku. Jedan od njih, Winnie zvani Pooh, i sam je postao književni i filmski lik.
“Medvjed” je u hrvatskome imenica praslavenskog podrijetla, složenica od “med” i “jed” (postverbal glagola “jesti”, usp. “mesojed” ili “biljojed”), indoevropskog podrijetla (usp. u sanskrtu “madh(u)v-ad”, koji znači svakog medojeda, dok je sama zvijer u indoevropskome bila “*rktos” (usp. grčki “árktos”, latinski “ursus”, keltski “arto-”, odakle ime Artur, isto što i Orsat ili Medo). U Slavena je funkcionalna složenica istisnula indoevropski naziv.