Spektakularni gospodarski rast deset zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji 2004. godine — od kojih je većina bila s druge strane Željezne zavjese tijekom hladnog rata — jedna je od najjasnijih priča o uspjehu na Starom kontinentu, piše ugledni Financial Times analizirajući što je članstva u Uniji donijelo Poljskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj, Cipru i Malti koje su zajedno pristupile Uniji prije 20 godina.
"Međutim, ekonomisti upozoravaju te zemlje da sada moraju pronaći nove izvore rasta kako bi izbjegle gubitak svoje konkurentske prednosti, nakon što rani dobici od pridruživanja EU počnu blijedjeti i životni standard u navedenim zemljama dostigne one kod zapadnih susjeda, dodao je FT.
Podrška Gruziji
A u susretu povodom 20. obljetnice u pograničnom gradu Frankfurt na Odri - Słubice njemačka ministrica vanjskih poslova Annalene Baerbock istaknula je da je cijela Europska unija imala koristi od proširenja na države bivšeg istočnog bloka.
Brojke itekako potvrđuju "priču o uspjehu". Prosječni BDP po stanovniku Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke i Slovenije 1995. iznosio je 14 posto njemačkog BDP-a. Do 2003. porastao je na 26 posto, a do 2023. dosegnuo 50 posto, stoji u izvješću Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Manje razvijene zemlje brže su napredovale, prenosi Euronews. Slovenski je dohodak po glavi stanovnika 2004. bio na 50 posto njemačkog, a do 2023. popeo se na 61 posto. Između 2003. i 2023. u tim je zemljama BDP po glavi stanovnika porastao za 24 posto, a 14 posto od tog rasta rezultat je pristupanja EU, tvrdi EBRD.
U Poljskoj su plaće bile na 25 posto prosjeka EU, zemlja je imala 19 posto nezaposlenih, analizira irski javni servis RTE. Neposredno nakon pristupanja Poljske EU, više od 150.000 Poljaka preselilo se u Irsku.
Po popisu stanovništva iz 2022., tada je nešto više od 93.000 poljskih građana živjelo u Irskoj, uz skoro 124.000 govornika poljskog: vjerojatno djecu poljskih useljenika s irskim ili dvojnim državljanstvom.
Mnogi su se dosad vratili u Poljsku, zbog rasta plaća i dostupnosti stanova. Plaće u Poljskoj i danas su manje od prosjeka EU, no prema paritetu kupovne moći Poljaci su pretekli Grčku, Portugal i Španjolsku. Dvadeset godina nakon pristupanja, podrška članstvu u EU u Poljskoj ostaje visoka i iznosi 77 posto.
Korist i za Zapad
Prvo proširenje EU priča je o uspjehu, posebno za manje razvijene zemlje. Poljska je, primjerice, 2004. godine bila na oko 35 posto njemačkog razvoja, sada je gotovo na 70 posto.
No i Zapadna Europa imala je ogromne koristi od proširenja, ističe Richard Grieveson, zamjenik ravnatelja Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). U intervjuu za Neue Zürcher Zeitung, Grieveson kaže da se skepticizam zapadnih Europljana pokazao pogrešnim.
Bojali su se da će biti preplavljeni jeftinom radnom snagom, a ispostavilo se da su rupe na tržištu rada ogromne i da je emigracija veći problem za istočnoeuropske zemlje: educiraju mlade ljude, i oni odu. Useljenici iz novijih zemalja EU već godinama spašavaju zapadnoeuropsko tržište rada. "Vjerujem da neke zemlje ne bi mogle uopće rasti bez radnika iz novih zemalja EU. Kod ljudi iz zemalja srednje i istočne Europe jedva da ima problema s integracijom", kaže Grieveson.