Nema dana da se u novinama ne spomene sukob, riječ bremenita ne samo političkim značenjima.
Anić definira da je sukob: “(1) spor, prepirka, svađa (strane u sukobu; verbalni sukob); (2) rat, bitka (ratni sukob; oružani sukob; vojni sukob)”.
Hrvatski jezični portal definira i sukob interesa kao politički pojam: “(1) suprotstavljenost političkih, gospodarskih ili drugih ciljeva dviju ili više država koja dovodi do napetosti u odnosima; (2) situacija u kojoj pojedinac ili skupina ljudi mora zastupati ili ima suprotstavljene interese”.
U urednim državama je sukob interesa i pravni pojam, situacija koju pojedinac treba izbjegavati, pa i pod prijetnjom kazne.
U imenici “sukob” sastavljeni su prijedlog “s” i imenica “kob”, koja je prvotno značila znak sudbine (da se proricala iz leta ptica svjedoči i naziv “kobac”, što navodi Skok), a zatim i samu tu sudbinu (usud, ono što su dosudile više sile), dobru ili zlu kob. Možda to treba povezati s dvobojem kao božjim sudom. Gluhak pretpostavlja da je još ranije značenje bilo “susret”, jer su istoga korijena germanske riječi koje označuju sreću (staroislandski “happ” = sreća, engleski “happy” = sretan, kao i norveški “heppen”), odnosno događaj (engleski “happen” = dogoditi se, kao i norveški “heppa”), a i baltičke riječi koje označuju hvatanje i kuku.
“Skobiti se” s nekim znači: naići, naletjeti na nj - a “sukobiti se” nije daleko po značenju.