Pirati vode akcije ratnog tipa na moru, te katkad na obali, kako bi pribavili plijen izravnom pljačkom, ili pak otkupom za zarobljenike. S ekonomskog gledišta oni dakle nisu privrednici, jer ne privređuju novu vrijednost, nego gospodarstvenici, pošto gospodare tuđom imovinom i tuđim životima u svoju korist, ili barem na svoju zabavu (poneko silovanje, ubijanje itd.).
Razlikuju se od gusara, koji čine to isto, ali ne po vlastitoj privatnoj inicijativi, stožernici liberalnog kapitalizma, nego u korist i uz dozvolu države, dakle u sklopu državnog kapitalizma, uzimajući sebi samo posredničku maržu.
Senjske uskoke obuzdao je carski povjerenik Giuseppe von Rabatta kad je prestala potreba za njihovim gusarskim uslugama, pa je njihovo piratstvo zasmetalo Beču.
Pirati postoje još od antike, kako svjedoči i njihovo drevno grčko ime “peiratés”. Organizirane operacije protiv pirata poduzimala je još Rimska Republika, osobito pod vodstvom Gaja Julija Cezara, pošto je i on sam bio žrtvom pirata. Na glasu su bili bukaniri, pirati na karipskom području u XVII. stoljeću, unutar sebe demokrati. Popularizirale su ih i umjetnosti, od Stevensonova romana “Otok s blagom” do Deppova filmskog serijala “Gusari s Kariba”. Talijanski brod s hrvatskim mornarom Giaconijem, koji su somalski pirati oslobodili jučer, zove se baš “Buccaneer”.
Danas pirati operiraju osobito u Tihom i Indijskom oceanu, npr. u Malajskom prolazu te u Adenskom zaljevu.