Opisivan kao loš, tehnološki zastario i nedorastao potrebama tržišta Wii je u dvije godine potukao konkurenciju i ostavio je daleko iza sebe po pitanju zarade i penetracije na tržište. Krivi potezi koje su godinama vukli direktorij Sonya okrutno su došli na naplatu i kreirali gubitke koje će Sony teško nadoknadit. Microsoft je nešto bolje prošao, no u usporedbi sa Wiijem i dalje loše.

Gatanje u grah, ili što korisnici zapravo žele

Kada je došao trenutak određivanja strategija ulaska na tržište sljedeće, sedme generacije konzola Sony si je sam potpisao smrtnu presudu. Njihov plan je bio napraviti tehnički najnapredniju konzolu koja će “možda koštat koji dolar više” i “izaći će kada bude spremna”. Sony je imao razloga biti samouvjeren. PlayStation 2 je bio najprodavanija konzola pa nema razloga da igrači ne pričekaju njihovo novo čudo tehnologije. U pozadini priče je bila i igra oko Blu-raya. Sony je još 2004. počeo kovati planove oko novog formata i planirao ga je dodatno učvrstiti na tržištu ugradnjom u PS3. Time bi Blu-ray postao novi “najbolji” format za filmove i igre. U to vrijeme se plan činio solidnim. PS3 i Blu-ray će si međusobno pomoći i to je win-win situacija sa Sony. Nažalost stvari su se odigrale na malo drugačiji način.

Nije sve u grafici

Dok je Sony razmišljao kako od konzole napravit svemirski brod Microsoft i Nintendo su razmišljali kako što ranije izbacit na tržište novi proizvod. Microsoft je prednjačio u tome jer je već u studenom 2005. godine, godinu dana prije Wiija i PS-a 3 lansirao Xbox 360.
Taj potez nije prošao nezapažano, nažalost iz krivih razloga. Forsiranje ranog datuma izlaska značilo je manje vremena za testiranje konzole na koju je nemali broj korisnika imao pritužbe. Microsoft je ekspresno reagirao, besplatno zamijenio pokvarene Xboxeve i produžio im garanciju na tri godine. Unatoč početnim problemima uskoro se pokazalo da je Microsoft napravio sjajan potez lansiravši svoj proizvod godinu dana prije konkurencije. Da, neki ljudi su čekali da izađe PS3, ali desetak milijuna kupaca nije. Što je važnije, u tih godinu dana nakupio se solidan broj igara za Xbox 360. Mnoge od tih igara bile su najavljene kao ekskluzivna za PS3, no proizvođači igara nisu htjeli čekati neodređeno vrijeme da se PS3 pojavi. Dugoročno se nedostatak ekskluzivnih igara za PS3 itekako obio Soniju o glavu.
Nintendo je imao sasvim drugačiju, svježu viziju konzole nove generacije. Nije da MS i Sony nisu razmišljali o novim mušterijama, ali oni su više računali na prirodno proširenje baze kupca i razmišljali su uglavnom o gamerima. Nintendo je napravio konzolu za sve! Stare, mlade, gamere, ne-gamere, oni koji se nikada nisu igrali i oni koji su se prestali igrati. Zvuči suludo i nestvarno, ali Nintendo je u tome uspio. Nije se bavio spektakularnom grafikom već novim konceptom interakcije sa igrama. Računalni miš je sjajan za radit sa GUI aplikacijama, ali je suludo njime igrati NFS. Jednako tako je suludo na gamepadu igrati sve igre, od FPS-a do simulacije skijanja. Wii kontroler rješava taj problem i donosi sjajnu dozu interaktivnosti u svaku igru koja zahtijeva od igrača angažman kakav ne može pružiti sa konvencionalnim igraćim kontrolerom.

Znaju Japanci što rade

Od samog početka prodaje Wiija u studenom 2006. godine kupci su ga sjajno prihvatili. To je neupitno jako važno, ali ima još jedna krucijalna činjenica koja se laiku promatraču može doimati suludo. Nintendo je svakim prodanim Wiijem zarađivao novac (bez ikakvih “ali”, imao je čisti profit). Microsoft i Sony su doslovce gubili novac nadajući se “boljim vremenima”, pojeftinjenju komponenti od kojih izrađuju svoje konzole i zaradi od igara, raznih licenčnih prava i sličnog. Takvo pripremanje tržišta je sasvim legitiman potez, ali on mora imat svoj početak i kraj. Taj kraj nikako da dođe za Sony i Microsoft.
Već krajem 2007. godine Wii je bio prodan u više primjeraka nego Xbox 360 koji je bio na tržištu duplo duže – dvije godine! Dok je Sony gubio gotovo 300 dolara po prodanoj konzoli, a Microsoft oko 200 Nintendo je lijepo spremao 90 dolara u džep od svakog prodanog Wiija i koristio taj novac da poveća svoju nadmoć na tržištu. Hype se povećavao, svi su željeli Wii, sve više proizvođača je proizvodilo igre za Wii i uskoro je borba bila gotova. Unatoč nadi MS-a i Sonija da će zarađivat na igrama Wiijev “attach rate” (prosječan broj igara i ostalih dodatnih proizvoda koje kupac kupi za konzolu) od 8.1 ih dotukao. Svi proizvođači igara su počeli raditi igre i za Wii bez obzira na drastično slabiji hardver u odnosu na ostale konzole. A kada je pak riječ o ekskluzivnim igrama i tu je Wii postao kralj.

Gotova je bitka, ali ne i rat

Ne vidimo načina kako bi PlayStation 3 sa 17 milijuna prodanih primjeraka ili Xbox 360 sa 23 milijuna sustigli Wiijevih 35 milijuna. Vrijeme je da priznaju poraz i pripreme se za iduću rundu. Ne morate se bojati, neće MS i Sony osiromašiti i vrlo vjerojatno su počeli već sada ostvarivati zaradu na svojim konzolama, a kako će vrijeme prolaziti ona će se povećavati.
Što možemo očekivati kroz par godina kada se pojave nove konzole? Teško je reći jer će svaki od proizvođača krenuti u svojem smjeru. No, ako smo nešto naučili onda je to da je kupac kralj! Wiijevu grafiku su mnogi kritičari opisivali kao nešto iz prošlog stoljeća i nisu bili u krivu. Unatoč tome kupci su jasno rekli da im savršena grafika nije važna već da žele igrivost i jeftiniju, jednostavnu konzolu koja će im omogućiti da se igraju sa cijelom obitelji.

Tko visoko leti nisko pada

Sony je nekada bio kralj konzola. PlayStation 1 i 2 bili su “the” konzole i nitko ih nije mogao nadmašit po prodaji. Prvi PS se pojavio 1995. godine i do sada je prodan u 103 milijuna primjeraka, a stariji brat iz 2000. godine u gotovo 145 milijuna. Pitate se kako je PlayStation uspio sa vodeće pozicije doći na posljednju? Vjerojatno se i Sony to pita, a odgovor je jednostavan – počeli su radit konzolu koja zadovoljava njihove hirove, a ne potrebe i želje igrača. Jedan od najboljih poteza koje je Sony ikada napravio je taj što je omogućio pokretanje svih PS 1 igara na PS-u 2. Dakle isti dan po puštanju nove konzole imate na tržištu na tisuće igara za nju. Igrači su bili oduševljeni i bez obzira na to stare igre kupovali su i nove. Kada je izašao PS 3 Sony je zaključio da nema potrebe omogućit pokretanje svih starih igara i napravio je kratku listu kompatibilnih igara sa PS-a 2. Ta odluka je bila u najmanju ruku pogrešna.

Utjecaj globalne krize na tržište konzola

Microsoft, Sony i Nintendo nisu imuni na financijsku krizu. Štoviše s obzirom da se radi o gigantima koji na većinu stvari gledaju dugoročno ozbiljne promjene na tržištu im mogu itekako naškodit. Sony je za početak otpustio osam tisuća radnika i zatvorio nekoliko tvornica kako bi uštedio 1.1 milijardu dolara u idućoj godini.
Snižavanje cijena konzola mogao bi biti jedan od rijetkih poteza koji može spasiti to tržište. Microsoft je dokazao da cijena itekako igra ulogu u novonastaloj situaciji spustivši cijenu Xboxa 360 što mu je omogućilo da se na početku blagdanske groznice u Americi prodaje čak tri puta bolje od PlayStationa 3. O kolikim je točno brojkama riječ nije rečeno, ali definitivno se radi o ozbiljnoj nadmoći Xboxa koji sa 2.2 milijuna prodanih primjeraka po kvartalu bilježi stalni rast prodaje od 22%. Nadamo se samo da Microsoft još uvijek ne gubi novac sa svakom prodanom konzolom.

Datumi izlazaka značajnijih konzola na tržište

• prosinac 1994. – PlayStation 1 (Japan)
• rujan 1995. – PlayStation 1 (Europa, SAD)
• ožujak 2000. – PlayStation 2 (Japan)
• listopad 2000. – PlayStation 2 (Europa, SAD)
• studeni 2001. – Xbox (SAD)
• veljača 2002. – Xbox (Europa, Japan)
• studeni 2005. – Xbox 360 (Amerika)
• prosinac 2005. – Xbox 360 (Europa, Japan)
• studeni 2006. – PlayStation 3 (SAD, Japan)
• prosinac 2006. – Wii (SAD, Europa)
• ožujak 2007. – PlayStation 3 (Europa)

Usporedna tablica konzola